Login
Početna
Integrityobservers.eu
Integrity observers

Ova web stranica izrađena je uz potporu
Europske unije i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH. Više...

Javna nabava - baza

Prijedlog izmjena splitskog GUP-a pod formulom “više kvadrata i oltara na javnim površinama” vapi za hitnim aktiviranjem stručnog urbanističkog zavoda

  
Autorica: Tina Disopra. Foto: pixabay.com

U ponedjeljak, 29. siječnja, predsjednik Komisije za urbanizam Grada Splita,  Ante Čikotić, na radnom sastanku Komisije podnio je prijedlog za aktiviranjem Zavoda za prostorno planiranje Grada Splita. Slučajnom promatraču može zvučati čudno da drugi po veličini hrvatski grad nema zavod sastavljen od stručnjaka, no još je apsurdniji podatak da ta javna ustanova na papiru postoji, ali nije zaživjela u praksi. Namjernog pak promatrača, prosječnog splitskog građanina, svjedoka višegodišnje arhitektonske i urbanističke devastacije dobrog dijela kvartova u koji su pod patronatom politike kročili bageri privatnih investitora, više ništa ne čudi. Ni to da u gradu s najvećim brojem nezaposlenih u Hrvatskoj te kroničnim deficitom prijeko potrebnih sadržaja kao što su primjerice dječji vrtići i škole – umjesto njih, zahvaljujući tzv. točkastim izmjenama urbanističkih planova, na gradskom zemljištu niču privatne građevine, ali i crkve. Posljednji pokušaj da se u kvartu Split 3, čiji je projekt od svojih početaka bio hvaljen od struke na svjetskoj razini – umjesto tržnice s podzemnom garažom izgradi još jedna crkva, privukao je pozornost struke. Naime, na nekih 400 metara pješačke udaljenosti od predmetne lokacije izgrađen je Franjevački klerikat, dok, kako ističu u Društvu arhitekata Split, u radijusu od jednog kilometra nema ni jedne tržnice, niti je ona najnovijim izmjenama planirana. Predsjednik  DAS-a Dragan Žuvela ističe da bi gradnja crkve na mjestu predviđenom izmjenama urbanističkog plana (umjesto da sakralna arhitektura, kao u povijesti grada, nastavi biti arhitektonski i urbanistički orijentir, a time i generator urbanosti) stvorila opasnost od devastacije prostora.

-Problem je u vertikalnim i horizontalnim gabaritima građevine u kontekstu zadanog ambijenta, vizura, orijentacije planiranog trga i objekta prema jednom od najintenzivnijih raskrižja u gradu.Vrlo je važno dodatno naglasiti aspekt "arhitektonske baštine", jer osim propozicije urbanih pravila u samom GUP-u, koja za zadano područje propisuju "očuvanje izvornog oblikovanja građevina i poteza, karakterističnih vizura i drugih elemenata identiteta", sagledali smo i sva stručna djelovanja: originalni plan Urbanističkog instituta, konkrentne projekte arhitekta Svarčića i činjenicu da se za tržnicu s podzemnom garažom na tom mjestu ishodila građevinska dozvola te se ona i počela graditi, početak 90-ih gdje je napravljen "nagli rez" od planiranog urbanističkog rješenja te organiziran natječaj za crkvu (što je priča za sebe koja se može iščitati u knjizi o natječajima u Splitu od profesora Darovana Tušeka),što je rezultiralo da po predmetnom natečaju bude napravljen DPU 2008. godine, a sada svjedočimo Izmjenama tog plana koje opet stvaraju drukčiju situaciju – naglašava Žuvela.

Foto: Društvo arhitekata Splita

Predsjednik gradske Komisije za urbanizam, Most-ovac Ante Čikotić, koji je inicirao da se hitno aktivira Zavod za prostorno planiranje, predlaže pak izmještanje crkve sjevernije, na gradski prostor na kojem je planirana gradnja privatnog zdravstvenog centra.

-Sporna je lokacija poliklinike na gradskom zemljištu, u blizini KBC-a i više privatnih poliklinika u malom radijusu. Poliklinika jede javni prostor i građani, kao ni struka je ne žele – kaže Ante Čikotić te ističe kako Split sve više postaje stihijska urbana anglomeracija bez vizije, s lošim urbanističkim (točkastim) planiranjem, koje posljedično producira i loše arhitektonske intervencije.

Izmjene splitskog GUP-a u Banovini su bile tretirane kao jedna od većih tajni. Još od prošlog ljeta redakcija Fairpressa u više je navrata slala upite u Grad Split, no ni jedan odgovor nikada nije stigao. Sredinom siječnja ove godine splitski gradonačelnik u razgovoru za odabrane medije najavio je kako će postojeći GUP izmijeniti na temelju ranije pristiglih zahtjeva. Urbanistički plan trebao bi biti modificiran i u skladu s nekim od nedavno pristiglih prijedloga za izmjenama. U stranci Pametno naglašavaju kako su točkaste izmjene GUP-a najblaže rečeno neprimjerene i zastarjele.

-Gradu Splitu nužna je izrada novog GUP-a temeljenog na strategiji razvoja grada, stoga je neophodno što prije napraviti predradnje kako bi se krenulo u njegovu izradu. Postojeći prijedlog izmjena i dopuna na tragu je prethodnih, koje su se radile isključivo u interesu pojedinaca, ili manjih skupina – upozorava vijećnik Jakov Prkić.

Njegov stranački kolega, ujedno i član gradske Komisije za urbanizam Renato Čupić, kaže nam kako živi za dan kad će se unutar GUP-a pojaviti prijedlog za povećanjem zelenih površina.

-Nažalost, to nećemo vidjeti tako lako. U svim izmjenama samo se polako gricka komadić po komadić javnog prostora. Premda investitori imaju obvezu izgraditi nova, na prostorima tri sadašnja javna igrališta (Trstenik, Plokite i u Bušićevoj) ipak nastaju hoteli, poslovni centar, stanovi i privatna škola (o slučaju Trstenik Fairpress.eu već je pisao ovdje) i to predimenzionirani. Osim što se prevelikim zahvatima narušavaju prostor i arhitektura, povećava se i promet. Umjesto da prometna studija bude obavezna prije donošenja GUP-a ona se donosi nakon unošenja zahvata u GUP.


Foto izvor: Renato Čupić (prikaz Plokite)


Foto izvor: Renato Čupić (prikaz Bušićeve)

Čupić ukazuje i na pogodovanje pojedincima.

-Ponekad je nevjerovatna ta bahatost privatnih investitora. West gate, primjerice, na početku projekta za drugi neboder traži i dobiva 17 katova, pa nakon toga ima zahtjev za 20 etaža, da bi zatim dobio 25 etaža. U konačnici, bivši gradonačelnik Ivo Baldasar u izmjenama i dopunama dopušta im 27 katova. To je moguće samo kod nas. Nemam ništa protiv nebodera, ali Split se ne smije razvijati na silu i uz pomoć političkih igrica. Tamo gdje struka kaže da ih je moguće graditi, nek idu i sto metara uvis, ali bi onda istodobno trebalo napraviti i veće igralište, park, dvoranu ili vrtić. Splitska Kila od 400 stanova preko noći je narasla na 800. Cesta je ostala kozji put, a vrtić i škola nisu niti planirani, jer ne donose profit – podsjeća Renato Čupić te zaključuje kako je GUP zlatna koka splitske politike.

Predsjednik Komisije za urbanizam Ante Čikotić dodaje kako bi dobro utemeljen urbanistički zavod s vremenom proizvodio članove arhitektonske struke koji su zbog (post)tranzicijskih okolnosti dospjeli na marginu.

Kad govorimo u utjecaju struke u budućnosti te izbjegavanju političkih odluka na štetu javnog interesa, predsjednik DAS-a Dragan Žuvela (DAS je stanovnike Splita 3 animirao na sudjelovanje u javnoj raspravi održanoj povodom prijedloga urbanističkih izmjena, kojima se predviđa gradnja crkve te privatne zdravstvene ustanove) je optimističan.

-Svi akteri – političari, građani i stručnjaci, shvatili su da živimo u svijetu informacija do kojih se brzo dolazi, kao i da nam je prostor jedini preostali, stvarni resurs te da smo pred enormnom navalom turističke stihije, koja bi bez kontrole konzumirala i urbanost i prostore te degradirala kvalitetu života građana – kaže predsjednik DAS-a.
 
Ova web stranica izrađena je uz potporu Europske unije i
Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH.


Sadržaj ove web stranice odgovornost je Partnerstva za društveni razvoj.