Login
Početna
Integrityobservers.eu
Integrity observers

Ova web stranica izrađena je uz potporu
Europske unije i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH. Više...

Javna nabava - baza

Od državnih koncesija za iskorištavanje ugljikovodika općine i gradovi smatraju da dobivaju malo

 
Autor: Danijel Prerad. Foto: pixabay.com

Moslavina, Podravina i Slavonija pune su naftnih izvora, no tamošnje općine i gradovi na čijem se području nalaze naftni i plinski izvori nimalo nisu zadovoljni s onime što dobivaju kao naknadu za iskorištavanje ugljikovodika iz tla na njihovu području.

Uz onaj novčani dio, nezadovoljni su i neuključivanjem u bilo koje postupke kojima država daje koncesije za iskorištavanje ugljikovodika na njihovu području, ali također i raspodjelom onoga što koncesionari plaćaju državi, a što se, u obliku tzv. rudne rente, uplaćuje u proračun jedinica lokalne samouprave.

Grad Popovača, najmlađi grad na području Hrvatske, predvodnik je općina i gradova s područja Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije koje već duže od godinu dana traže od države izmjene raspodjele rudne rente, koja se, kažu, iz godine u godinu smanjuje. A nafta i plin se uredno crpe.

Inicijativu su podržali i gradovi i općine Vukovarsko-srijemske, pa potom i Bjelovarsko- bilogorske i Koprivničko-križevačke županije, ukupno 42 jedinice lokalne samouprave.

„Grad Popovača nije kontaktiran niti na bilo koji način uključen od strane RH u slučajevima koncesija koja je RH dala za iskorištavanje nafte i plina na području Grada Popovače. Naravno da Grad nije zadovoljan takvom praksom. A otkako sam ja na mjestu gradonačelnika, a ovo mi je četvrti uzastopni mandat, Grad Popovača nije nikada ni kontaktiran vezano za odluku o raspodjeli rudne rente koja se donosi na državnoj razini.“ – sumira gradonačelnik Popovače Josip Mišković problem.

Ista je situacija i s preostalih 41-im gradom i općinom.

Naime, sadašnja rudna renta naplaćuje se u iznosu od 10 posto od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika na određenom području, s čime jedinice lokalne samouprave nisu zadovoljne. Također nisu zadovoljni niti s raspodjelom tih deset posto, jer ne završava sav iznos u njihovim proračunima. Naime, od tih 10 posto, polovica ide državi, općine i gradovi dobivaju 30 posto, a županije 20 posto. To je odlučila država Izmjenama i dopunama Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u ožujku 2014. godine.

Uz zahtjev za povećanjem rudne rente barem na 12 posto, koliko je u Mađarskoj, odakle je i MOL – većinski vlasnik INA-e  koja je koncesionar naftnih i plinskih iznosa na području Hrvatske, općine i gradovi traže promjenu raspodjele kojim bi one dobivale barem 50 posto tog iznosa.

Razlog tome je pad prihoda od rudne rente, koji je itekako vidljiv.

„Grad Popovača u 2015. godini ostvario je prihode od rudne rente u iznosu 12.241.706,00 kuna. U 2016. godini iznosili su 9.288.773,00 kuna. Smatramo da je to premalo budući su, prema našim saznanjima, te naknade u ostalim europskim zemljama prilično veće. Neslužbena saznanja govore da je ona u Mađarskoj 12%,  u Sloveniji je 18 posto, u Rusiji 22 posto...“ – napominje gradonačelnik Mišković.

Mišković ističe kako općine i gradovi trpe štetu zbog iskorištavanja ugljikovodika na njihovom području pa nabraja određeni negativan utjecaj na okoliš, oštećenje infrastrukture te specifično zauzimanje prostora potrebnom infrastrukturom koja ograničava razvoj privatne i gospodarske namjene na određenim prostorima. Stoga se te negativnosti kompenziraju kroz naknade, tj. rudnu rentu.

U prosjeku su općine i gradovi za tu kompenzaciju izgubile oko 30 posto sredstava u nekoliko godina, zbog pada cijene nafte, no nekima je gubitak veći.

Ivanić grad je 2013. dobivao 11,5 milijuna kuna, u drugačijem tadašnjem rasporedu rudne rente, a 2016. šest milijuna kuna. Općina Novigrad Podravski je u 2014. godini od eksploatacije plina i nafte, odnosno mineralnih sirovina, uprihodila 3,4 milijuna, u 2015. po toj je osnovi 2,9 milijuna, a 2016. svega 1,6 milijuna kuna.

Upravo je iz odgovora na pitanje saborskog zastupnika iz Novigrada Podravskog Mladena Mađera (HSS) vidljivo mišljenje Vlade RH o ovom problemu, a koje općine i gradovi za sada bezuspješno nastoje promijeniti.

„Po pitanju trenutne proizvodnje (eksploatacijskih polja) bitno je napomenuti da je visina naknade (tzv. rudne rente op.a.) regulirana Međudioničarskim ugovorom između Republike Hrvatske i MOL-a u razdoblju do 2024. godine u visini od 10%. Navedeno se odnosi na postojeću proizvodnju trgovačkog društva INA d.d. Mijenjanje rudarske rente u ovom razdoblju pregovora o otkupu MOL-ovih dionica u INA d.d. kao i dok traje arbitražni proces u Washingtonu ne izgleda realno i moglo bi imati kontra učinak za interese Republike Hrvatske. Nadalje, vezano uz visinu rudarske rente u drugim zemljama, prosječni iznos rudarske rente u europskim zemljama iznosi 9,6% (kada se izuzme nizozemski Groningen), što visinu naknade za rudarsku rentu u Republici Hrvatskoj stavlja iznad europskog prosjeka.“ – stoji u odgovoru Vlade RH na Mađerovo pitanje.
Ova web stranica izrađena je uz potporu Europske unije i
Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH.


Sadržaj ove web stranice odgovornost je Partnerstva za društveni razvoj.