Login
Početna
Integrityobservers.eu
Integrity observers

Ova web stranica izrađena je uz potporu
Europske unije i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH. Više...

Javna nabava - baza

Drugi dio prijedloga izmjena splitskog GUP-a: Privatnim investitorima pogoduje se unatoč mišljenju Službe za prostorno uređenje

 
Autorica: Tina Disopra. Ilustracije i fotografije: Udruga Teserakt

U prvom dijelu teksta na temu izmjena splitskog GUP-a, Fairpress.eu bavio se pokušajem legalizacije nezakonite gradnje u Park šumi Marjan, uz pomoć kojeg bi divlji graditelji zaradili više od 35 milijuna eura. No, bivša gradska vlast potkraj neslavno okončanog mandata bivšeg SDP-ovca Ive Baldasara propustila je izglasati izmjene GUP-a. Zbog šutnje nadležnih u sastavu nove, HDZ-ove lokalne vlasti na čelu s Androm Krstulovićem Oparom, preciznije, zbog odbijanja bilo kakvog odgovora na temu izmjena GUP-a, još nije poznato kad bi se trebalo dogoditi izglasavanje tog dokumenta. Dok čekamo da se odgovorni oglase na naš upit upućen u splitsku Banovinu prije više od mjesec dana, u drugom dijelu teksta podsjećamo na slučaj splitskog kvarta Trstenik, koji po aktualnim prijedlozima izmjena GUP-a očekuje potpuno narušavanje temeljnog koncepta tako da se sportsko-rekreacijska zona pretvori u stambeno-poslovnu, kao i poduzetničko-graditeljski pokušaj devastacije bedema Contarini u zaštićenoj gradskoj jezgri. Nije naodmet spomenuti ni kako je u prvom slučaju investitor lokalni HDZ-ovac i član Gradskog vijeća, a u drugom nekadašnji član Gradskog poglavarstva zadužen za gospodarenje gradskim resursima.

Bez obzira tko bio na njezinu čelu, splitska gradska vlast u više je navrata imala običaj javni interes podrediti privatnom, posebno kad je u pitanju gradnja stambeno-poslovnih kompleksa – milijunske meke za novopečene tajkune i one koji bi to htjeli postati. Već iskušana demagogija za građane od kojih će se neki, poput predstavnika stranke Pametno ili Nove ljevice, usuditi javno prozvati ih, glasi kako će novi graditeljski projekti (u najmanju ruku u maniri kakva lokalnog New deala u županiji s najvećim brojem nezaposlenih) iznjedriti nova radna mjesta. Sličan slučaj dogodio se i s gradskom četvrti Trstenik – jednim od primjera izvrsno izvedene moderne gradnje po mjeri čovjeka, koji je od svojih prvih dana ušao u prestižne urbanističke publikacije. Naime, baš na Trsteniku, na području otvorenog kvartovskog igrališta sportsko-rekreacijske namjene (R1), lokalni poduzetnik i gradski vijećnik HDZ-a Hrvoje Marušić, odlučio je graditi zubotehničku školu sa dvoetažnom garažom. Predloženim izmjenama GUP-a, ubacilo bi se tu još kojih desetak stanova.



Ilustracija 1: Trstenik stari GUP



Ilustracija 2: Trstenik prijedlog izmjena GUP-a

U listopadu prošle godine na igralištu na Trsteniku u organizaciji Gradskog kotara upriličeno je prosvjedno okupljanje građana, koji su svojim tijelima formirali oznaku R1. Predstavnik kotara u ime građana podnio je primjedbe na predložene izmjene, no gradska vlast nije ih uvažila, unatoč mišljenju Službe za prostorno uređenje, koje je glasilo kako je potrebno zadržati javnu sportsko-rekreacijsku zonu R1. Sociologinja i aktivistica Udruge Teserakt, Diana Magdić, ujedno i autorica projekta "Ivo Radić: Papandopulova" (projektant i naziv jedne od ulica na splitskom Trsteniku) ističe kako je GK Trstenik izgrađen sedamdesetih godina prošlog stoljeća po projektima koji predstavljaju svjetski relevantno dostignuće urbanističko-arhitektonske struke. Magdić, jedna od istaknutijih aktivistica kad je u pitanju borba za očuvanje temeljnog plana Trstenika, upozorava kako je već devedesetih godina, gradnjom novih objekata (stambenih zgrada i privatnih klinika, zbog čije je gradnje znatno povećan dnevni priliv vozila) narušena kvaliteta života u tom naselju.

-Nastavljanje prakse umetanja neodgovarajućih sadržaja u visokokonsolidirano naselje, isključivo slijedom zahtjeva investitora za promjenom predviđene namjene površina, a bez provođenja planiranih zahvata koji bi unaprijedili i adekvatno zaključili planirani ubuhvat, potpuno je neprimjereno. U dijelu predloženih izmjena kad je u pitanju javna garaža – radi se o beznačajnom povećanju parkirališnih mjesta (u odnosu na postojeće stanje i broj mjesta za samo 17), a predloženim izmjenama značajno se umanjuje kvaliteta infrastrukturnog i urbanog standarda oduzimanjem namjene jednoj (od posljednje dvije) čestice u Splitu, na kojima je moguće realizirati sportski i rekreacijski sadržaj R1 – naglašava Diana Magdić te dodaje da posebno zabrinjava neuvažavanje mišljenja gradske Službe za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, koja je navela kako "očuvanje postojeće zone R1 doprinosi podizanju standarda življenja".

U svojim primjedbama na predložene izmjene GUP-a stanovnici Gradskog kotara Trstenik zatražili su odbacivanje prijedloga koji za posljedicu imaju smanjivanje ili ukidanje javnih i društvenih površina i sadržaja, zelenih površina te sportskih i rekreacijskih površina unutar obuhvata navedenih planova, jer su one već deficitarne u odnosu na planirani broj stanovnika, odnosno planiranih novih i postojećih površina stambene i mješovite namjene. Sociologinja Magdić, koja je od prošlih lokalnih izbora aktivna i u Novoj ljevici, ističe i da bi jasno trebala biti definirana obaveza zadržavanja, odnosno izvođenja mreže planiranih i postojećih glavnih pješačkih pravaca i pješačkih površina, sa svim pothodnicima i nadhodnicima, koji su dio Osnovnog urbanističkog rješenja iz 1970. godine, a već su ucrtani na kartografskom prikazu Prometa Split.

-Navedena mreža pješačkih pravaca podržava smjer centurijacije položene prije dvije tisuće godina na području Splita i Solina, a koja je dio Osnovnog urbanističkog rješenja te kao takva mora biti sačuvana, a zaštitu bi morao proglasiti Grad Split. Takav potez omogućio bi, ne samo ugodniji svakodnevni život stanovnika, već ima potencijal postati prvoklasna suvremena turistička atrakcija, kao i atrakcija za arhitekte i urbaniste diljem svijeta – zaključila je Diana Magdić.
Što se pak tiče investitora, HDZ-ova vijećnika i poduzetnika Hrvoja Marušića, koji je na mjestu gradskog igrališta poželio graditi stambeno-poslovni kompleks, a prijedlogom izmjena GUP-a to bi mu bilo i dopušteno, još prošle godine u maniri većine svojih stranačkih kolega u izjavama za medije tvrdio je kako bi zaustavljanje izmjena GUP-a značilo i stopiranje razvoja samog grada. 

-HDZ je stranka koja promovira slobodno poduzetništvo, zapošljavanje i razvoj, a sve to ide uz ove izmjene GUP-a – tada je zborio Marušić. A predsjednik gradskog ogranka te stranke Petar Škorić, najavljivao je da će predložene izmjene GUP-a biti izglasane na jednoj od prvih sjednica Gradskog vijeća nove vlasti na čelu s Androm Krstulovićem Oparom. S druge strane, svoje protivljenje predloženim izmjenama GUP-a zbog političke trgovina i pogodovanja privatnim investitorima na štetu interesa građana iskazali su članovi Društva arhitekata Split, kao i gradski vijećnici Marijana Puljak i Jakov Prkić iz stranke Pametno (koji su jedini u Gradskom vijeću 2015. godine glasali protiv prihvaćanja inicijative za donošenje Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a i PPUG-a).

Primjer zasad neuspjelog pokušaja devastacije bedema Contarini u splitskoj gradskoj jezgri koja uživa zaštitu UNESCO-a po mnogočemu je jedinstven. U slučaju bedema Contarini, članovi Društva prijatelja kulturne baštine Split na Visokom upravnom sudu u lipnju 2014. uspjeli su oboriti Provedbeni urbanistički plan (PUP), temeljem kojeg je u srcu splitske gradske jezgre, a suprotno GUP-u, dva mjeseca ranije počela gradnja luksuznih stanova. Također, po tom projektu, u staru gradsku jezgru trebao je biti uveden i promet. 



Prikaz: Bedem Cotarini

Tužbu je sastavio Srđan Marinić, aktivist Društva Marjan i Građanske inicijative Split.

-Društvo prijatelja kulturne baštine Split je, nako što su odbijene primjedbe Društva, odmah nakon donošenja PUP-a povijesne jezgre 2007. godine podnijelo prijedlog za ocjenu zakonitosti akta kojim se dozvoljavala izgradnja podzemnih garaža u povijesnoj jezgri Splita. Glavni argument Društva bio je da PUP, kao plan užeg područja, nije usklađen s GUP-om koji je izričito branio mogućnost gradnje garaža u PJ Splita. Nakon što je Visoki upravni sud poništio PUP povijesne jezgre Splita 2015. godine, u prijedlogu izmjena GUP-a ubačena je formulacija u kojoj se za projekt Contarini iznimno omogućava izgradnja garaža u prizemlju zgrade i ispod bedema Contarini. Problem je u tome što se umjesto ukidanja prometa u povijesnoj jezgri upisanoj u registar UNESCO-a, time omogućava uvođenje prometa gdje prometa nikada nije bilo, kao i izgradnja podzemnih garaža doslovno na 30-ak metara od sjevero-istočne kule Dioklecijanove palače – pojasnio je Marinić.

Početak gradnje luksuznih stanova na bedemu Contarini iz 16. i 17. stoljeća bio je pompozno najavljen u lokalnim medijima, uz neizbježni epitet razvojnog projekta. Predstavnik izvođača radova, splitske tvrtke Dal koning, koja je vodila projekt za tvrtku Safir poduzetnika Zvonka Kotarca i Kolju Grisogona (nekadašnjeg člana Gradskog poglavarstva zaduženog za gospodarenje gradskim resursima) na sva zvona hvalio se kako je budući stambeno-poslovni objekt vrijedan 30 milijuna eura te zaključio da se radi o "osjetljivoj" investiciji, koja je tek iz trećeg pokušaja ishodovala lokacijsku dozvolu. Radovi nisu predaleko odmakli, a gradnja je zaustavljena nakon što je Visoki upravni sud srušio Provedbeno urbanistički plan na kojem se temeljio čitav projekt.



Ilustracija 3: Bedem Cotarini


Ilustracija 4: Pobjedničko natječajno rješenje – bedem Cotarini

Diana Magdić ističe kako se u slučaju bedema Contarini može govoriti o sumnji u niz kaznenih djela - od načina na koji je u Provedbeni urbanistički plan - protivno Generalnom urbanističkom planu - ucrtana mogućnost gradnje i uvođenja kolnog prometa u postojeću pješačku zonu, preko "arheoloških iskopavanja" kojima je 2008. godine uklonjena terrapiena (ispuna bedema) iz samog bedema, do aktualnih izdavanja dozvola temeljem pozivanja na nepravomoćne dozvole. Upozorava i da građevina koja je predviđena projektom, mijenja karakteristike zaštićenog kulturnog dobra, bez artikulirane projekcije posljedica takvog građenja.

-Podsjećam na činjenicu i da je ondašnji gradonačelnik Ivo Baldasar krajem 2013. sklopio sporazum prema kojem je obavezao Grad Split na ishođenje akata kojima uvodi kolni promet u postojeću pješačku zonu, što je urbanistički presedan. Presedan je i da gradonačelnik za pribavljanje suglasnosti od međunarodnih, nacionalnih i lokalnih institucija za izgradnju potpuno nove kolne ulice u zoni pod zaštitom UNESCO-a, a bez koje gradnja uopće nije ostvariva, prebacuje odgovornost s investitora na Grad Split – upozorava Magdić.

Srđana Marinića na kraju smo pitali na koji su način povezani investitori s predstavnicima vlasti u čijem su mandatu donesene izmjene GUP-a.

-Jedan od suvlasnika zemljišta na području obuhvata projekta Contarini je Kolja Grisogono koji je do 2005. godine bio član poglavarstva zadužen za gospodarenje gradskim resursima. Ovdje se radi o donošenju PUP-a povijesne jezgre 2007. kojim je planirana gradnja na 21 lokaciji u povijesnoj jezgri, a ne izmjenana GUP-a. Baldasar je pokušao premostit sudsko poništenje PUP-a izmjenama GUP-a koje nisu prošle ove godine. Sada treba pričekati i vidjeti kako će po oom pitanju postupiti nova gradska uprava – zaključio je za Fairpress.eu Srđan Marnić.
Ova web stranica izrađena je uz potporu Europske unije i
Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH.


Sadržaj ove web stranice odgovornost je Partnerstva za društveni razvoj.