Login
Početna
Integrityobservers.eu
Integrity observers

Ova web stranica izrađena je uz potporu
Europske unije i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH. Više...

Javna nabava - baza

Licul Martinčić: Najčešći problemi na putu uvođenja zelene javne nabave u RH su nedostatak administrativnih kapaciteta i političke volje


Autorica: Ana Gavranić. Foto: pixabay.com

Zelena javna nabava (ZJN) definirana je u Komunikaciji Europske komisije Javna nabava za bolji okoliš kao „postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili“.

Primjer uspješnog provođenja zelene javne nabave je grad Beč, koji je kroz svoj program ekološke javne nabave uštedio čak oko 337 milijuna eura i više od 100 tisuća tona CO2 od 2004. do 2007. godine, što je pokazatelj kolike su koristi zelene javne nabave.

U Hrvatskoj postoje incijative za nabavu sa smanjenim negativnim utjecajem na okoliš, no nedostaje kapaciteta za provođenje ovakvih postupaka i nedostaje političke volje.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 26. kolovoza 2015. godine prvi Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine.

Jedan od istaknutih cilljeva ovoga plana je da se do 2020. godine u 50% postupaka javne nabave u Hrvatskoj uključe neka od mjerila zelene javne nabave. Neke od mjera i aktivnosti u navedenom planu su izobrazba i uspostava programa usavršavanja provoditelja postupaka javne nabave o zelenoj javnoj nabavi, promidžba i informiranje o zelenoj javnoj nabavi te uvođenje mjera za promicanje zelene javne nabave u strateške dokumente područne (regionalne) samouprave (JLPS). O uspješnosti provođenja aktivnosti iz Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu, Fairpress je upitao Manuelu Licul Martinčić iz Hrvatske udruge trenera i specijalista javne nabave.

Licula Martinčić kazala je da Vlada RH priprema reviziju Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu i da će se između ostaloga, nastojati postojeći predmeti nabave, odnosno mjerila za provedbu zelenih postupaka, nešto izmijeniti/korigirati te da će se dodati neka nova mjerila i predmeti nabave.

Od kada je Nacionalni akcijski plan usvojen, prati se statistika koja je pokazala skromne rezultate: od 3.000 naručitelja, tek 10% je vratilo anketne listiće s upitom jesu li proveli zelene postupke, a od tih 10% tek je 10% odgovorilo da je provelo… Međutim, ono na čemu treba raditi jest na samoj koncepciji praćenja rezultata: proširiti predmete nabave koji mogu biti zeleni (jer svaki predmet nabave može biti zelen!) i isto tako statistički tražiti od naručitelja da ispuni i podatke o tome koliko je % energetskih rezultata ostvaren ili kolika je emisija CO2 očekivana nakon implementacije predmeta nabave odnosno nakon izvršenja ugovora. Tek tada bi imali podatak o postignuću mjera, kao i jasniju koncepciju aktivnosti koje bi se trebale provesti u daljnjem periodu koje će Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu obuhvatiti – izjavila je Licul Martinčić za Fairpress.

Na upit Fairpressa s kojim problemima se susreće Hrvatska na putu uvođenja zelene javne nabave, Licul Martinčić navela je da je najčešći problem na putu uvođenja zelene javne nabave u Republ-
ici Hrvatskoj nedostatak administrativnih kapaciteta.

Naručiteljima nedostaju vještine kojima bi se proveli zeleni postupci što se može riješiti na način da angažiranjem javnih naručitelja koji posjeduju specifična znanja potrebna za provedbu zelenih postupaka. Zajednička javna nabava nije novina u javnonabavljačkim vodama, ono predstavlja alat koji, pored drugih benefita, premošćuje i taj nedostatak administrativnih kapaciteta. Drugi je problem, pored navedenog koji se odnosi uz specifična znanja vezana uz prethodno opisan proceduralni dio, ono što se odnosi na pripremu projektne dokumentacije ukoliko govorimo o gradnji odnosno pripremi troškovnika ukoliko govorimo o drugim predmetima nabave koja prethodi postupcima javne nabave, a gdje se ponovno uočava nedostatak kapaciteta prilikom određivanja pojedinih stavki samog troškovnika.

Kao najjači među najčešćim problemima na putu uvođenja zelene javne nabave, Licul Martinčić istaknula je nedostatak političke volje, dodavši da kada bi politička volja postojala te prije toga bila sastavni dio programa rada donositelja odluka – tada bi sve bilo višestruko olakšano.

Donositelji odluka vrlo često “žure” da se postupak provede brzo, odnosno da se pokrene puno brže nego što bi se trebalo pokrenuti. Jer biti pripremljen je pola puta do pobjede, odnosno zelenih rezultata u ovom slučaju. Ne ulazeći u zakonitost dokumentacije o nabavi, može se slobodno zaključiti kako prosječna dokumentacija o nabavi može postati izvrsna dokumentacija o nabavi ukoliko se za to odredi primjereni rok. Baš taj primjereni rok za pripremu je često kamen spoticanja donositelja odluke jer je njima – prekratak, a taj “zeleni” dio postupka nažalost ne nosi dovoljan broj dodatnih političkih bodova da bi se ozbiljnije uzeo u razmatranje – kazala je Licul Martinčić.

Prema Komunikaciji Europske komisije Javna nabava za bolji okoliš, što se tiče političkih prednosti, zelena javna nabava predstavlja učinkovit način za pokazivanje predanosti javnog tijela na zaštitu okoliša i održivu potrošnju i proizvodnju. Okolišne prednosti su da zelena javna nabava omogućava javnim tijelima postizanje okolišnih ciljeva, postaje primjer privatnim potrošačima te jača svijest o okolišnim pitanjima. U vidu socijalnih i zdravstvenih prednosti, zelena javna nabava može izravno i neizravno unaprijediti kvalitetu života i olakšati uspostavu visokih standarda okolišne učinkovitosti za proizvode i usluge. Gospodarske prednosti zelene javne nabave su da kao takva potiče industriju na inovacije, promiče zelene proizvode i okolišne tehnologije te štedi novac u pogledu troškova životnog ciklusa proizvoda.
 
Ova web stranica izrađena je uz potporu Europske unije i
Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH.


Sadržaj ove web stranice odgovornost je Partnerstva za društveni razvoj.