Login
Početna
Integrityobservers.eu
Integrity observers

Ova web stranica izrađena je uz potporu
Europske unije i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH. Više...

Javna nabava - baza

Kome trebaju skupi POS stanovi?

 
Autorica: Tihomila Jovanović. Foto: Tihomila Jovanović

Izgradnja i davanje državnih stanova u najam, prije gotovo dva desetljeća, činilo se kao idealan način za rješavanje stambenog zbrinjavanja, kojim bi profitirali kako stanari, odnosno kupci, tako i posrnula građevinska struka. No, u današnjim prilikama, u zemlji kojoj prijeti demografska katastrofa, u kojoj je svaki deseti stan prazan, nameće se pitanje čemu ili kome služi društveno poticana stanogradnja.

“Program POS-a pokrenut je s ciljem da se građanima Republike Hrvatske omogući rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih uz garantiranu kvalitetu i završavanje radova u roku. Program POS-a pridonosi i razvitku građevinarstva kao multiplikatora općeg razvitka, te povećanju broja zaposlenih,” objašnjeno je na stranicama Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Kao posebna pogodnost, uz kreditnu liniju,  istaknuta je i  povoljna cijena četvornog metra stana. No, sagleda li se cjelokupna poticana stanogradnja, gotovo da većina navedenog ne stoji. Višestambena zgrada u Vukovarskoj ulici 192, u Osijeku, prva je dokaz neke sasvim drugačije računice.

Prije dvije godine, (srpanj 2015.) ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš, podijelila je ključeve vlasnicima koji su se odlučili na kupnju  stanova u višestambenoj zgradi na navedenoj adresi, izgrađenoj u sklopu projekta poticane stanogradnje. Ugovorna cijena stana je bila je 1.022,06 eura po četvornom metru netto korisne površine.

Ovisno o veličini stana najam se kretao od 19 do 21 kune po četvornome metru, što je za stan od 45 četvornih metara bilo nešto manje od 1.000 kuna, gotovo tržišna cijena najma privatnih stanova u Osijeku. No, tadašnja ministrica  Mrak-Taritaš, istaknula je veliku prednost ovoga modela ukoliko se stanar odluči kupiti stan za koji plaća najam: “Cijena najma je povoljna, uvjeti su stabilni, ugovor se sklapa s Državom i moguće ga je u svakom trenutku raskinuti. Stan je moguće otkupiti uz priznavanje najamnina kao predujma u 100% iznosu kroz 3 godine i 85% od 3 do 5 godina”, naglasila je tada ministrica.

Na javni poziv za kupnju 38 POS stanova u Vukovarskoj ulici u Osijeku stiglo je čak 50 ponuda,a na kraju je prodano samo 9, pa su se preostali stanovi našli u oglasu za otvorenu prodaju. Ali interes za kupovinom je izostao, pa su i preostali stanovi dani u najam.

Grad odustao, država kupila zemljište od vlasnika koji je ujedno i izvođač radova

Problemi oko prodaje stanova mogli su se naslutiti već u startu, kada je Grad Osijek odustao od sudjelovanja u sufinanciranju gradnje. Premda je uobičajeno da Grad ustupi zemljište, a država financira stanove, u ovom je slučaju država morala kupiti zemljište, pa je cijena četvornog metra stana skočila na 1035,02 eura, što je u trenutku, kada se četvorni metar u Osijeku spustio već i na 800 eura, bila  prilično visoka cijena.

Na naš upit zašto se Grad Osijek nije uključio u Program društveno poticane stanogradnje dodijelom zemljišta  za izgradnju, nismo dobili konkretan odgovor.

Obzirom da je zgrada u Vukovarskoj ulici izgrađena u suradnji s vlasnikom zemljišta koji je ujedno bio i izvođač radova predlažemo da se za informacije o ovom projektu obratite Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama, stoji u pismenom dopisu iz gradskog Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo , komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu upravu.

A APN je u ovom slučaju, zemljište kupio od Vladimira i Zorana Iličića, vlasnika poznate građevinske tvrtke Monte-Mont, koja je na adresi Vukovarska 192 nekada imala i sjedište. Interesantno je što je novoizgrađena zgrada, ne samo niknula  na mjestu dvije obiteljske kuće, u vlasništvu braće Iličić, već ju je i projektirala i gradila njihova druga tvrtka Izgradnja d.o.o. za graditeljstvo i usluge..

“Temeljem zaprimljene ponude za izgradnju stanova s pripadajućom građevinskom dozvolom, APN je sukladno članku 17. a  Zakona sklopio ugovor o kupoprodaji zemljišta i ugovor o gradnji s trgovačkim društvom “Izgradnja d.o.o. iz Tenje, te u tom slučaju APN nije bio obvezan provoditi postupak javne nabave za odabir izvođača radova” stoji u objašnjenju pristiglom iz APN-a.

Investicija je vrijedna oko 17 milijuna kuna od čega su poticajna sredstava Republike Hrvatske oko 6 milijuna kuna. Tvrtka Monte-Mont, izašla je, kao osnivač, iz Izgradnje d.o.o., prema podacima iz sudskog registra u siječnju 2015. godine.

Zanimljivo je i što se sve to odvijalo u isto vrijeme kad je bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kupio penthouse stan u Hebrangovoj ulici u Osijeku, upravo u zgradi u vlasništvu Monte-Monta. A ljubav između Vrdoljaka i Monte-Monta, da podsjetimo,  započela je još dok je Vrdoljak bio dogradonačelnik grada Osijeka. Tvrtka je ubrzo počela dobijati veće poslove, a nedugo potom  i poslove na državnoj razini što joj je omogućilo  izgradnju poslovnog carstva i ulazak u unosne investicije. Time se Monte mont svrstao u sam vrh  vodećih građevinskih tvrtki.

Stoga ne čudi što je dobru suradnju s APN-om, započetu s POS stanovima, Monte mont  nastavio i prilikom obnove kuća u Gunji, koju je vodila upravo ta  Agencija.

Činjenica da je trgovačko društvo koje navodite sudjelovalo i u provedbi Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, ni na koji način se ne može povezati sa sudjelovanjem u provedbi Zakona o društveno poticanoj stanogradnji jer je u oba slučaja proveden odgovarajući postupak odabira  propisan zakonom, stoji u pismenom odgovoru sluužbenika za informiranje APN-a.

Odgovarajući postupak propisan zakonom odnosi se na odabir izvođača temeljem javnog poziva u trajanju dva dana, Javna nabava nije provedena zbog brzine izgradnje. Pitanjem je li obnova u Gunji preplaćena zbog visoke cijene od 1950 eura po četvornom metru, sada se bavi Državno odvjetništvo i policija.

Osječkim stopama u Split i Šibenik

No, Monte mont nije jedina privatna tvrtka s kojom je APN postigao takav aranžman, kad su u pitanju POS stanovi. U Splitu je također zemljište i projekt otkupljen od privatne tvrtke Elanija d.o.o. za inžinjering, građenje i projektiranje, a koja je bila i izvođač.

Angažman Elanije.d.o.o. na projektima poticane stanogradnje, započeo još u vrijeme Kerumovog gradonačelničkog mandata. Tijekom tog vremena, Elanijina vlasnica, Marina Wallner od Keruma je kupila  atraktivnu Vilu Matić na Bačvicama za vrtoglavih 10 milijuna eura. Tu vilu, prošle je godine, vlasnik trgovačkog lanca Tommy kupio za upola manje novca.

Iako je na stranicama sudskog registra tvrtka aktivna, u zabilješkama od 2016. godine, stoji dozvoljeno sklapanje predstečajne nagodne između tvrtke i vjerovnika čije su tražbine utvrđene u predstečajnoj nagodbi. Mediji su se raspisali da je tvrtka zapala u probleme i  blokadu  2013. godine, a koliki je bio njen stvarni dug, točno nije bilo utvrđeno. Baratalo se iznosom  od oko 173 do 247 milijuna kuna.  Premda su se već naslućivali problemi u poslovanju, to nije omelo APN da s tom tvrtkom nakon Splita, sklopi ugovor i za Šibenik.

“Grad je pompozno najavljivao gradnju stanova s pogledom ‘od milijun dolara’, a danas imamo tek investitora koji je u predstečajnoj nagodbi s dugom od 238 milijuna kuna!? Hoće li i može li APN potpisati ugovor s nekim tko ima takvo poslovanje, zapitao je SDP-ov gradski vijećnik Joško Šupe na jednoj od sjednica Grada Šibenika.

U međuvremenu, ugovor je istekao 2014.godine, a tek ove godine na Šubićevcu je počela izgradnja dviju višestambenih zgrada, ponovo po osječkom i splitskom modelu. “I ovdje je otkupljeno zemljište privatne tvrtke. To nije primjerena lokacija, nalazi se ispod magistale i čak po prijašnjem GUP-u nije predviđena gradnja.. Pravi POS stanovi su  kada grad dodijeli zemljište i odrekne se komunalne naknade, onda ljudi mogu kupiti stan ispod 1000 eura po kvadratu. To možemo smatrati pravim, adekvatnim stambenim zbrinjavanjem”, smatra Šupe.

Objekti na istoj lokaciji, a razlika u cijeni stana od 5000 do 10 000 eura

U APN-u drugačijeg su mišljenja. Za stanove u Osijeku tvrde da ne bi bili jeftiniji ni da je Grad dao zemljište.

Sukladno odredbama Zakona, cijena je formirana nakon dovršetka izgradnje i po obračunu svih troškova izgradnje (građenje, projektiranje, nadzor, vodni doprinos zemljište, komunalni doprinos te komunalna infrastruktura I priključci), a potrebno je napomenuti da je kupoprodajna cijena  znatno niža od najviše moguće određene Zakonom (1126,66 eura po četvornom metru). Također valja napomenuti da je cijena formirana sukladno odredbama zakona te bi, u hipotetskom slučaju, ona bila ista i da je grad Osijek osigurao zemljište za izgradnju jer bi i takvo zemljište imalo svoju cijenu koju bi krajnji kupac morao podmiriti, stoji u pismenom odgovoru APN-a.

Primjer Metkovića pokazuje da razlike u cijeni ipak ima, ukoliko je riječ o gradskom zemljištu. Prema riječima novoizabranog gradonačelnika Dalibora Milana cijena četvornog metra POS stana trebala je biti 1046 eura. No, nakon što je na Gradskom vijeću donesena odluka o oslobađanju komunalnog doprinosa POS projekta, za  oko 1,7 milijuna kuna, cijena četvornog metra takvog stana bit će oko 950 eura.Cijenom nisu zadovoljni  ni stanari Kile 1 u Splitu, a zbog svega  najavljuju i tužbu. Naime cijena stanova u tom objektu prvotno je dosegla maksimalno propisani iznos, 1125, 66 eura  po četvornom metru, dok  stanovi u objektima Kila 3 i Kila 4 stoje 1035 i 1020 eura.

To je sve toliko podložno manipulacijama, počevši od cijene četvornog metra, sastavljanja listi pa do popisa kojima se ne zna krajnji kupac.  Da ne spominjemo preprodaje stanova na kojima se zarađuje i do 50 tisuća eura, kažu u Udruzi Nova Kila. 

“Nastojali smo u APN-u pronaći sugovornika, ali smo nakon niza pokušaja tek uspjeli doći do službenika za informiranje. Oni su totalno  netransparentni. Slali smo im i naše kalkulacije, a tek kada smo najavili prijavu DORH-u dobili smo neki šturi odgovor, No, mi i dalje ne znamo zašto su naši stanovi skuplji za sto eura po četvornom metru, od druge dvije lokacije”, kažu u udruzi Nova Kila.
 
Na uručenju ključeva stanova, u travnju ove godine, ministar graditeljstva Lovro Kuščević naglasio je da je cijena ipak niža od predugovorene, a i treba znati da je zemljište u Splitu najskuplje.  Kolika je razlika u cijeni zemljišta za objekt Kila 1  i zemljišta za susjedne objekte Kila 3 i Kila 4, koji se nalaze na istoj lokaciji, nije rekao. Po ministrovoj logici, usporede li se cijene stanova u Splitu i Osijeku, ispada i da je zemljište u istočnoj Slavoniji jednako skupo kao i u Dalmaciji. “Cijena od 1200 eura nije POS cijena .  Poticana cijena morala bi biti na razini 800-850 eura da bismo mogli govoriti o POS-u”, upozoravala je još prije nekoliko godina Maruška Vizek, sadašnja ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Kako je objasnila za Fairpress, kad su u pitanju POS stanovi,  nema govora o tržišnom uspjehu jer je riječ o državnoj intervenciji namijenjenoj onom segment koji si ne može priuštiti kupovinu stana po tržišnoj cijeni.

A država danas ima sve elemente da odredi tko je socijalni slučaj, a tko ne i na taj način spriječi zlouporabu, ističe Vizek.

Napominje i da bi niže cijene stanova zasigurno oslobodile tržište neprodanih nekretnina.

Ljudi s rješenim stambenim pitanjem, a viškom novca, vjerojatno bi zbog tradicije štednje kroz nekretnine uložili svoj novac i ne bi se događalo da je svaki deseti stan u Hrvatskoj prazan, zaključuje ravnateljica Vizek.

Takva situacija na tržištu nameće pitanje, čemu onda gradnja društveno poticanih stanova. Jer od ukupno izgrađenih 7700 POS stanova, prodano je nešto više od 5000. Premda pridonosi manjem zapošljavanju i  donosi zaradu građevinskim tvrtkama  ne može se smetnuti s uma da u konačnoj računici, cijenu te gradnje treba pribrojiti  vanjskom dugu Hrvatske. Koliko se isplati državi za novac, kojeg niti nema već ga mora posuditi, graditi stanove u situaciji kada joj prijeti demografska katastrofa, a mladi ljudi svakodnevno odlaze iz  Hrvatske?

Ova web stranica izrađena je uz potporu Europske unije i
Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u RH.


Sadržaj ove web stranice odgovornost je Partnerstva za društveni razvoj.